Tribinom pod nazivm ''Štetan utjecaj ekrana i važnost kretanja kod djece i mladih'' započeo je Mostar Move Week.

Na tribini su govorili prim dr. Željka Bilinovac - pedijatar-endokrinolog i dijabetolog, prof. dr. sc. Franjo Lovrić - kineziolog i Ivana Granić Galić - spec. kliničke psihologije.

Foto: Bljesak.info / Tribina o važnosti kretanja u Mostaru

''Današnjim predavanjem otvaramo Mostar Move Week, tjedan kretanja kojim želimo nastaviti dodatnu promociju važnosti kretanja. Danas je ovo bilo interdisciplinarno predavanje, kojim smo naglasili važnost kretanja i štetnost ekrana'', rekao je za Bljesak.info prof. dr. sc. Franjo Lovrić - kineziolog i organizator događaja.

Važnost kretanja

''Znamo koliko djeca provode slobodnog vremena u sedetarnom načinu života. Kroz predavanje smo posjetiteljima ukazali na važnost kretanja. Ovaj problem je u Europi prepoznat kao epidemija i stvarno velike institucije provode razna istraživanja, a poražavajuće je da se očekuje da će ova generacija živjeti manje od svojih roditelja i očekuje se sve više kroničnih bolesti, a tjelesna neaktivnost je postala 4. vodeći rizični faktor smrtnosti u svijetu'', pojasnio je.

Foto: Bljesak.info / Franjo Lovrić

Dodao je kako je važno promovirati kretanje kao aktivnost.

''Kretanje je urođena ljudska potreba, nema alternativu, mora se vratiti kult važnosti tjelesne aktivnosti. Mladi to moraju vidjeti od starijih, od roditelja, ali i od svojih učitelja, nastavnika i profesora, koji moraju biti odgovorni i provoditi nastavu na pravi način, jer mi smo najbolja reklama svojoj struci'', dodao je Lovrić.

Napomenuo je i važnost provedbe tjelesnih aktivnosti u školama.

Škole su ključne

''U nekim županijama već je uveden treći sat tjelesne i zdravstvene kulture, to je dobra stvar, i nadamo se da će ta inicijativa krenuti i u ostale županije'', istaknuo je.

''Mostar Move Week otvorili smo večeras ovim događajem, očekuje nas 9 događaja, i pozivamo sve da nam se pridruže'', poručio je na kraju Lovrić.

Foto: Bljesak.info / Tribina o važnosti kretanja u Mostaru

Prim dr. Željka Bilinovac - pedijatar-endokrinolog navela je kako djeci treba ograničiti vrijeme provedeno na mobitelu, odnosno pred ekranom.

Bez ekrana prije 10 godine života

''Za zdrav rast i razvoj djece najvažniji je san, dovoljno kretanja i što više da su djeca vani. Zadnjih 10 godina sam zapazila da su djeca više bolesna, a uvjeti života su bolji. Jedan od razloga je manji broj djece vani, jer su stalno uz ekrane. Malim bebama, od godinu dana, majke daju djeci mobitel da se igraju, gledaju..., a to nije dobro'', navela je.

Dodala je da ekrani za djecu prije 10 godina nisu dobri te da psiholozi kažu da prije 13 godina dijete ne treba imati mobitel. Treba, dodaje, ograničiti vrijeme koje djeca provode pred ekranima.

Foto: Bljesak.info / Željka Bilinovac

''Važno je, dok su mali, da im se ograniči boravak pred ekranima. U zapadnim zemljama kažnjavaju roditelje čija djeca, ako su mlađa od 10 godina, imaju mobitele u ruci, to vam govori dovoljno o tome koliko su oni svjesni problema, odnosno poremećaja koje ekrani donose - poremećaji u prehrani, pretilost, anoreksija, bulimija, autoimune bolesti, dijabetes, bolesti lokomotornog sustava...'', navela je Bilinovac.

''Djeca zbog neaktivnosti i previšeg boravka pred ekranima postaju starci! Ekran se ne može izbjeći, ali ga djeci treba dati što kasnije, i ograničiti koliko vremena mogu provesti na njemu, a to je maksimalno dva sata dnevno'', poručila je.

Foto: Bljesak.info / Tribina o važnosti kretanja u Mostaru

Problem o kojemu treba pričati

Ivana Granić Galić - spec. kliničke psihologije, kaže za Bljesak.info da se o ovoj temi mora dosta pričati.

''Mislim često da je ovo tema o kojoj svi roditelji dosta znaju, ali onda dođem na pedijatriju i vidim dijete koje jako kasni u razvoju zato jer je bilo pred ekranom. Dobila sam nedavno dječaka na liječenje od dvije godine i imamo kašnjenje u motorici i govoru i shvatili smo da je dijete 5 sati dnevno provodilo pred ekranom. I on nije jedini, dosta djece je takvo, čak i gore'', navela je i dodala da ''djeca u dobi do dvije godine djeca ne bi trebala biti pred ekranima nikako''.

Foto: Bljesak.info / Ivana Granić Galić

''Koliko god znamo i koliko god se priča o tome, nije dovoljno, dok god i jedno dijete pati, i treba češće raditi ove radionice i naglašavati ovaj problem. Ja ne bih znala kako pristupiti rješavanju ovog problema da nije dječjeg psihologa, roditelji to rade iz neznanja, nažalost'', dodala je.

Pogubno je, kaže, što djeca povezuju hranjenje i ekrane.

''Nedavno sam spominjala da, kad mi dođe dijete koje jede uz ekrane i koje kasni u razvoju, znam napisati da je to dijete zanemareno. Lakše je, svjesna sam, dati djetetu ekran, ali to nije rješenje, a roditelji mu, nažalost, pribjegavaju'', navodi.

Roditelji moraju preuzeti odgovornost

Dodala je da roditelji moraju preuzeti odgovornost u odgoju svog djeteta.

Foto: Bljesak.info / Ivana Granić Galić

''Ključ je u tome što roditelji ne preuzimaju odgovornost u odgoju. Ako ja shvatim da sam ja ta koja sam odgovorna nahraniti dijete, da nije to 'on je izbirljiv', nego ja sam mama i moram naći način da ga nahranim, i odatle idu sva rješenja'', kaže Granić Galić.

''Nedavno sam bila na obiteljskom druženju gdje je član obitelji uključio ekran djetetu, a ja sam svoje dijete odmaknula, jer ne želim da povezuje ekran i hranjenje. Za djecu je jako važno imati zajednički obrok, to im stvara osjećaj sigurnosti, predvidljivosti i osjećaj da su mama i tata tu'', zaključila je Granić Galić razgovor za Bljesak.info.